Crnohumorna, satirična drama s podosta nasilja, (prozvana i "Paklena naranča" dvadesetih) rođena prema debitantskom romanu Chucka Palahniuka. Ispričana je kroz naraciju bezimenog glavnog lika - depresivnoga urbanog mladog usamljenika (E. Norton), a vrijeme radnje pomaknuto je u blisku budućnost.
Pragmatični američki marinac prati dehumanizirajuće učinke američko-vijetnamskog rata na njegove kolege regrute, od brutalne obuke u kampu do krvavih uličnih borbi u Hueu.
Skupina nezadovoljnih mladih Škota okreću se heroinu u pokušaju da izbjegnu banalnu svakodnevicu. Tad počinju patiti od posljedica i otkriju da nema jednostavnih rješenja za iskonsku samoću i životnu bol.
U travnju 1945. godine, Njemačka se nalazi na rubu poraza jer se ruska vojska približava s istoka, a savezničke snage napadaju sa zapada. U Berlinu, glavnom gradu Trećeg Reicha, Adolf Hitler proglašava da će Njemačka i dalje ostvarivati pobjedu i naređuje svojim generalima i savjetnicima da se bore do posljednjeg čovjeka. Kad kraj konačno dođe, a Hitler leži mrtav vlastitom rukom, ono što je ostalo od njegove vojske mora pronaći način da okonča bitku za Berlin.
Kao vojnik odlikovan u građanskom ratu, poručnik John Dunbar (Kevin Costner) zaželio je osjetiti život u američkoj preriji prije no što ona potpuno nestane. Dunbar dobija položaj u napuštenoj tvrđavi, a jedini su mu susjedi indijansko pleme Siouxa. S vremenom oni prevladavaju jezične zapreke, međusobno nepovjerenje, te Dunbar i ponosni Indijanci postaju prijatelji. Dunbar se zaljubljuje u lijepu bijelu ženu koju je odgojilo pleme Sioxa...
Njujorški policajac John McClane (B. Willis) putuje u Los Angeles u posjet svojoj supruzi Holly (B. Bedelia) koja je postigla uspješnu karijeru u multinacionalnoj kompaniji Nakatomi. McClane u L. A. dolazi na sam Božić i ne sluti da će događaji koji slijede poremetiti njegov susret s obitelji jer istodobno grupa njemačkih terorista, predvođenih Hansom Gruberom, zauzima zgradu.
'Polja smrti' je stvarna priča o prijateljstvu dvoje novinara, Amerikanca i Kamodžanina, tijekom početka krvavog režima Crvenih Kmera u 1975. koji je rezultirao smrću 2-3 milijuna Kambodžana kroz sljedeće četiri godine dok Pol Pota nisu svrgnuli u 1979.
Vampir Lestat (T. Cruise) je besmrtan, točnije bezvremenski, on ne zna svoje godine. Za njega je svijet beskrajan i beskonačan. Lestat živi u rijeci krvi koja je nužna za njegovo postojanje, a kada zaželi, on svojim žrtvama podaruje vječni život htjele one to ili ne. U Lestatov život potkraj 18. stoljeća ulazi Luis (B. Pitt), čovjek koji je uništen zbog gubitka žene i kćeri. Iako Luis postaje besmrtan, on će pokušati spriječiti bezdušnog Lestata u neumoljivu uništavanju ljudi. Dvije stotine godina kasnije, u San Fransiscu 20. stoljeća, Luis je svoju priču odlučio ispričati mladom novinaru (C. Slater) - vampirsku priču o želji, ljubavi, tuzi, strahu i ekstazi. Novinar je napisao reportažu koja je postala glasovita pod naslovom "Intervju s vampirom".
Ova napeta drama prati paralelne živote triju žena: spisateljice Virginije Woolf, nezadovoljne kućanice iz 1950-ih i književne urednice u današnje doba.
Posejdon, najveći prekooceanski brod, kreće na plovidbu 31. prosina. Nekoliko minuta poslije ponoći, kapetan Harrison (Leslie Nielsen), primjeti jedan od najvećih plimskih valova. To je posljednja slika koju će Harrison zajedno sa putnicima i članovima posade vidjeti u svom životu jer će upravo taj val prevrnuti njihov brod. Tek nekolicinu preživjelih: Mike Rogo (Ernest Borgnine), Linda (Stella Stevens), Acres (Roddy McDowall), Belle (Shelley Winters) i Manny (Jack Albertsonn) Rosen. Predvođeni karizmatičnim svećenikom Frankom Scottom (Gene Hackman) grupica preživjelih i zarobljenih u prevrenulom brodu nastoji pronaći put koji će ih dovesti na slobodu.
U bliskoj budućnosti čovječanstvo je u ratu za opstanak protiv opake rase ogromnih insekata koji koloniziraju galaksiju šireći svoje spore. Insekti nemaju kuće, tehnologiju, oružje ni odjeću i jedino što znaju jest napad, borba, ubijanje i razmnožavanje. Čovječanstvo je stoga osnovalo Svemirske marince koji se protiv insekata bore strojnicama koje nisu osobito djelotvorne jer treba mnogo metaka da se jedan kukac uništi, a njihov je broj velik jer se vrlo brzo množe.