Po povratku iz Drugoga svjetskog rata, Michael Corleone ima dvije stvari na umu: želi se odmoriti od ratnih strahota i nipošto ne želi ući u obiteljski posao, što, naravno, nije po volji njegovom ocu, mafijaškom donu Vitu Corleoneu. Don Vito je dobar i obziran prema onima koji ga poštuju, ali nasilan i nemilosrdan kada se nešto ispriječi blagostanju njegove obitelji. Smatrajući kako se stari kodeksi časti trebaju nastaviti poštovati i slijediti kao najbolje upute uspješnog poslovanja, don Vito se sukobljava s rivalima koji planiraju započeti unosan posao raspačavanja droge.
Drugi dio najslavnije mafijaške sage svih vremena paralelno pripovijeda dvije radnje, u dva različita prostorno-vremenska sklopa. Jedna se odvija 1958. godine, kada Don Michael Corleone (Al Pacino) nastavlja voditi obiteljsko carstvo, koje želi proširiti kako na nova polja ljudskog djelovanja, tako i na druge lokacije, uključujući Las Vegas, Hollywood i Kubu. Uz razne poslovno-političke probleme, Michael mora rješavati i situaciju unutar obitelji, pogotovo kod svoje sestre Connie (Talia Shire), koja se vrlo brzo nakon razvoda planira ponovno vjenčati, za čovjeka koji se Michaelu nimalo ne dopada.
Istinita priča o Henryju Hillu, napola irskom, napola sicilijanskom klincu iz Brooklyna kojeg gangsteri iz kvarta usvajaju u ranoj dobi i penje se u redove mafijaške obitelji pod vodstvom Jimmyja Conwaya.
Ruanda početkom ljeta 1994. godine zemlja je u kojoj sukob među plemenima Hutu i Tutsi svakoga trenutka može prerasti u otvoreni rat. Dok se pripadnici plemena Hutu približavaju glavnom gradu Kigaliju, najavljujući skoro istrebljenje "žohara" Tutsija, emotivni Paul Rusesabagina, upravitelj luksuznog gradskog hotela Mille Collines, nastoji održati privid mirnog života. On je član plemena Hutu oženjen privlačnom Tatianom iz plemena Tutsi, otac troje djece i apolitičan čovjek koji vjeruje da podmićivanjem pravih ljudi poput arogantnog generala Augustina Bizimungua i nepouzdanog poslovnog ortaka Georgea Rutagande može zaštititi obitelj.
Jednom davno, davno, u dvorcu na vrhu brijega živio je izumitelj čija je najveća kreacija bio Edward. No, iako je Edward bio neodoljivo šarmantan, nije bio sasvim bez mane. Nagla smrt njegovog izumitelja ostavila ga je nedovršenim, sa ogromnim metalnim oštricama umjesto ruku. Edward je godinama živio sam u tami dvorca do jednog dana, kada ga je ljubazna prodavačica Avon kozmetike odvela svojoj kući, da živi s njenom obitelji. I tako je započela Edwardova fantastična pustolovina.
Prati živote tri mlada muškarca koji žive u getu Crenshaw u Los Angelesu, secirajući pitanja rase, odnosa, nasilja i budućih izgleda.
Razmažena i neurotična, južnjakinja Blanche DuBois, pokušavajući pobjeći od svoje prošlosti koja uključuje tešku ovisnost o alkoholu, gubitak naslijeđene plantaže i zavođenje maloljetnika, odlazi svojoj sestri Stelli Kowalski. Ubrzo će se naći u sukobu s Stellinim mužem, Stanleyem Kowalskim, vulgarnim i prljavim pripadnikom nove industrijsko-imigrantske generacije. Drugim riječima, sirovim čovjekom koji neumjereno pije i puši te se ponaša kao gospodar kuće. Stanely, koji je u svojoj nutrini zapravo senzualan, na nasilan će način suočiti Blanche s njenim problemima iz prošlosti, što će rezultirati njenim živčanim slomom.
Gandhi je 1893. izbačen sa južnoafričkog vlaka jer kao Indijac nije mogao putovati u prvom razredu. Tada je shvatio kako su zakoni protiv Indijaca te je odlučio pokrenuti nenasilnu protestnu kampanju za prava Indijaca u Južnoj Africi. Nakon mnogobrojnih uhićenja i neželjene svjetske pažnje, vlada je napokon popustila u priznavanju prava za Indijce no ne i za domorodačko crnačko stanovništvo Južne Afrike. Nakon te pobjede, Gandhi je pozvan natrag u Indiju gdje je dočekan kao nacionalni junak te zamoljen da preuzme borbu za indijsku neovisnost od Britanskog carstva. Pristao je i pokrenuo nenasilnu kampanju nevjerojatnih razmjera, koordinirajući milijune Indijaca diljem zemlje.
U praznoj njujorškoj aerodromskoj čekaonici zagonetni muškarac (B. Willis) svom naizgled slučajnom sugovorniku (S. Jaeger) pripovjeda neobičnu priču. Godine 1979. jedan je čovjek, brižan suprug i požrtvovan otac dječaka Maxwella (S. Gibson), zbog strasti prema klađenju na konjskim utrkama zapao u velike novčane dugove, te se našao na meti opasnih gradskih gangstera. Štoviše, bezobzirni su zločinci ubili i njega i suprugu, a zagonetni plaćeni ubojica je dobio zadatak ustrijeliti Maxwella. Novi film neosporno darovitog Paula McGuigana nipošto ne smijemo shvatiti ozbiljno. To je ponajprije razigrana, maštovita i prilično inteligentna filmofilska zafrkancija, kojom McGuigan i mladi scenarist Jason Smilovic odaju počast svojim filmskim uzorima, ponajviše Hitchcocku i Tarantinu. Dojmljivu filmsku fotografiju potpisuje Peter Sova.