Nakon presude kojom je proglašen krivim za ubojstvo vlastite žene i njenog ljubavnika, Andy Dufresne 1947. stiže u zloglasni zatvor Shawshank kako bi odslužio doživotnu kaznu. Inače bankovni stručnjak i ugledni gospodin, Andy je ubačen u sredinu o kakvoj nije mogao niti sanjati. Okružen kriminalcima i sadističkim čuvarima, vrlo se brzo suočava s brutalnošću zatvorskog života. Drži se povučeno i rijetko komunicira, osim s utjecajnim i dobronamjernim zatvorenikom Redom. Do promjene će doći jednoga dana kada Andy počne nuditi čuvarima financijske usluge i savjete. Tad počinje uživati poseban status među zatvorenicima i čuvarima, pa ga čak i sam upravitelj vrbuje za zatvorskog knjigovođu. Svoj povlašteni položaj Andy koristi kako bi unaprijedio zatvorsku knjižnicu i time barem donekle uljepšao tamošnji turoban život...
Istinita priča o tome kako je poslovni čovjek Oskar Schindler spasio više od tisuću židovskih života od nacista dok su oni radili kao robovi u njegovoj tvornici tijekom Drugog svjetskog rata.
Drama u kojoj se zatvorski čuvari susreću s nevino optuženim zatvorenikom osuđenim na smrt koji ima čudesne, iscjeliteljske moći. U saveznoj državi Lousianne u SAD-u tridesetih godina prošlog stoljeća nalazi se zatvor za osuđene na smrtnu kaznu. Šef odjela je Paul Edgecomb koji nastoji posljednje dane tih ljudi učiniti što je moguće dostojanstvenijima i mirnijima. I ostalo je osoblje humano, pouzdano i sposobno. Iznimka je samo prznica i sadist Percy Wetmore, s dobrim vezama među političarima. Ipak, Edgecomb i njega uspješno drži pod kontrolom, iako sam pati od nepodnošljivo bolnih mokraćnih smetnji. Sve će se promijeniti toga ljeta kad u ćeliju dođe novi osuđenik, crnac John Coffey, zatvoren zbog silovanja i umorstva dviju djevojčica. Njegova nevina dobroćudnost u nesrazmjeru je s navodnim zločinom, i to Edgecombu, kao i svima ostalima, odmah upada u oči. A događaji koji slijede učvrstit će njihovu vjeru u Johnovu nevinost i otkriti njegove neobične sposobnosti.
Osuđen zbog silovanja, McMurphy (J. Nicholson) je prebačen u psihijatrijsku bolnicu, gdje grupna terapija bolničarke Ratched (L. Fletcher) i velike doze lijekova, prvenstveno umirujućih sredstava, oduzimaju pacijentima individualnost i svaku želju da išta promijene. McMurphy se s time ne miri i pokušava povesti pobunu protiv strogih često i besmislenih normi, no time dolazi u sukob s Ratched i sustavom koji ona predstavlja...
Bivši gangster iz razdoblja zabrane alkohola vraća se na donju istočnu stranu Manhattana nakon trideset godina, gdje se ponovno mora suočiti s duhovima i pogreškama iz svog starog života.
Clarice Starling (J. Foster) mlada je agentica FBI-ja koja još prolazi obuku. Jednog je dana pozove njezin pretpostavljeni, Jack Crawford (S. Glenn), i povjeri joj neobičan zadatak. Kako je Clarice s izvrsnim ocjenama diplomirala psihijatriju, Crawford želi da mu pomogne u rješavanju slučaja masovnog ubojice koji ženske žrtve masakrira i onda im skida dio kože. Taj je zločinac, kojem identitet još nije poznat, u medijima prozvan "Buffalo Bill". U specijalnoj zatvorskoj ćeliji, ograđenoj neprobojnim staklom, već nekoliko godina nalazi se drugi glasoviti psihopat, psihijatar Hannibal Lecter (A. Hopkins), koji je svoje žrtve jeo, poznat i pod nadimkom Hannibal Kanibal. Crawford drži da bi u razgovorima s Hannibalom Clarice mogla "ući" u psihopatski mozak, što bi omogućilo da otkriju i tko je "Buffalo Bill". Hannibal je vrlo opasan i inteligentan zločinac koji će se s Clarice poigravati kao mačka s mišem.
Godina je 1942., njemačka podmornička flota intenzivno je uključena u bitku na Atlantiku čiji je cilj potopiti engleske transportne brodove. Pratimo posadu koja u teškim uvjetima provodi naređenja nacističkog režima čiji kapetan polako gubi vezu sa stvarnošću preispitujući ideologiju režima kojem služi.
Početkom 1970-ih u Las Vegasu, Sama "Acea" Rothsteina njegovi šefovi odabiru za voditelja kasina Tangiers. U početku je bio veliki uspjeh u poslu, ali tijekom godina, problemi s njegovim pomoćnikom Nickyjem Santorom, bivšom suprugom prevarantkinjom Ginger, njezinim bivšim Lesterom Diamondom, isto prevarantom i nekolicinom korumpiranih političara doveli su Sama do kraja - u sve veću opasnost.
Godina je 1947. Iznimno inteligentni mladić John Nash dobiva stipendiju za studij na Princetonu. Ostale studente osim učenja zanimaju i druge stvari, poput zavođenja pripadnica suprotnoga spola, ali marljivi Nash bavi se samo učenjem. Njegov je jedini pravi prijatelj Charles Herman. Marljivi Nash ubrzo razvije teoriju koja će presudno utjecati na ekonomiju, a pedesetih godina radi za Vladu u vojno-istraživačkom laboratoriju. S vremenom postaje sve jasnije kako je genijalni Nash shizofreničar koji mnoge stvari umišlja. Veliku podršku pruža mu dražesna Alicia, isprva studentica, a potom supruga.
U Bostonu prije 25 godina, 11-godišnji dječak Dave je otet. Kada se vrati četiri dana kasnije, potpuno je drugačiji te uništava svoje prijateljstvo sa Seanom i Jimmyjem. Sean je sada policajac, Jimmy je vlasnik trgovine sa zatvorskim zapisom i mafijaškim vezama, a Dave ne može pobjeći od svojih trauma. Ali, kad se dogodi ubojstvo Jimmyjeve kćeri, sva trojica se moraju suočiti s prošlošću koju nitko ne želi priznati. Kako istraga napreduje, odmotava se priča o prijateljstvu, obitelji i njihovim tajnama.
Andy Sachs bistra je mlada žena s američkog Srednjeg zapada koja je upravo diplomirala na fakultetu i želi raditi kao pisac za časopis. Andy se prijavila za posao u „Runwayu“, američkom najprestižnijem modnom časopisu. Iako Andy baš nije zainteresirana za modnu industriju, to je jedini časopis u New Yorku koji nudi posao – mjesto druge pomoćnice urednice Mirande Priestly. Andy ubrzo nauči da je Miranda diva koja posjeduje veliku moć u tom poslu i ne libi se rabiti je. I premda Andy dobije posao (uglavnom zato što se našla na pravome mjestu u pravo vrijeme), ubrzo sazna da bi rad za Mirandu mogao iscrpiti svačije strpljenje zbog njezinih beskrajnih prohtjeva i neuviđavnosti prema radnom vremenu. Andy se bori zadržati posao i zdrav razum znajući da joj Mirandina preporuka može otvoriti vrata bilo kojeg časopisa, no može li izdržati pritisak a da posve ne izludi?